Počeci slavenske pismensti
Kada su Slaveni došli na ovo područje oni su još uvijek bili nepismen narod. Tek u 9. vijeku dvojica braće, Ćirilo i Metodije su počeli su širiti pismenost s ciljem širenja kršćanske vjere. Za svoga života Ćirilo i Metodije su djelovali su u Moravskoj i tu su razvili staroslavenski jezik i pismo glagoljicu. Nakon njihove smrti prognani sveštenici njhovog reda su došli u dodir sa Južnim Slavenima i prenijeli im i glagoljicu, ali i razvili ćirilicu.
U srednjem vijeku na ovim područjima počinje prva pismenost. Nije poznato kada tačno počinje pismenost na području Bosne i Hercegovine, ali se smatra da je postojala i prije 12. vijeka i da je vjerovatno bila pisana na sva četiri tada prisutna pisma: grčkom, latinskom, glagoljicom i ćirilicom.
Glagoljica
Prije nego što počnemo o tome kako je nastala glagoljica bitno je spomenuti zašto je ona zapravo nastala, te kolika je bila potreba za njenim nastankom.
„ Prije Slaveni ne imahu, no crtama i rezama brojahu i gatahu, budući još pagani. Krstivši se, rimskim i grčkim pismenima bijahu prisiljeni pisati slavensku riječ bez pravila“
Ovo su bile riječi koje je zapisao Crnorizac Hrabar, jedan od prvih slavenskih pisaca, u desetom stoljeću. Tek u devetom stoljeću učena prača Metodije i Ćirilo počinju širiti pismenost među Slavenima. Metodije i Ćirilo su porijeklom bili Grci, a njih je poslao bizantski car Mihailo III knezu Ratislavu kako bi Slavene uveli u kršćansku vjeru. Da bi se osoba uvela u vjeru ona mora biti pismena, stoga za potrebe misije Ćirilo je sastavio prvo slavensko pismo, zvano glagoljica. Nakon toga Ćirilo je napisao i prvu slavensku knjigu, koja je rukom prepisivan. Prva slavenska knjiga je sadržavala prijevod pojednih djelova Evanđelja. Glagoljica je dosta sličila grčkim slovima no Ćirilo se poslužio onim slavenskim narječjem koje je u djetinstvu naučio u područiju Makedonije. Tada su razlike među slavenskim jezicima bile neznatne te su sva plemena mogla razumjeti to narječje. Ishod ove činjenice je nastanak staroslavenskog jezika, prvog književnog jezika slavena. Od Istre do Rusije svi su pisali staroslavenskim jezikom. „Mnoga djela su napisana na glagoljici, kao npr. Baščanska ploča koja se danas nalazi u Hrvatskoj“.
Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na ostrvu Krk, a nastala je početkom 12. soljeća. Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je štampana u Kosinju u Lici.
Ćirilica
Prvo slavensko pismo nastalo u devetom stoljeću je bila glagoljica. Međutim samo par decenija nakon nastanka glagoljice učenici Ćrila formiraju novo pismo, koje su, po svom učitelju nazvali ćirilica. Ćirilica je također sastavljena prema jednom tipu grčkihslova tzv. Ustavnom pismu. Ćirilica je postepeno potisnula glagoljicu te i danas preovladava kod Bugara, Makedonaca, Srba i Rusa. U Bosni je ćirilica također brzo zamjenila glagoljicu, ali je dobila posebne katakteristike, pa se nazvala bosančicom o kojoj ćemo poslje govoriti. Kod Hrvata glagoljica se dugo zadržala, pogotovo u sjeverozapadnom predjelu, gdje su se htvaski svećenici zvani glagoljaši nastojali oduprjeti uticaja stranih svećenika tako što su koristili glagoljicu. Ćirilica je i danas veoma priznato pismo širom svijeta, mnoga djela su napisana ovim pismom...
Bosančica
Bosančica je autentično i posebno pismo nastalo u Bosni te u okolnim krajevima. Veoma speciifično pismo za koje možemo reći da je posebna vrsta ćirilice. Od velikog značaja za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Mnogi je zovu i bosanska ćirilica, bosanica te begovica. Begovi su pisali bosančicom kako bi iskazali svoju pismenost što objašnjava naziv begovice. Najstariji spomenik pisan bosančicom je Humačka ploča koja je nastala u desetom soljeću, također i Povelja Kulin bana je pisana bosančicom. Povelja Kulina bana nije samo najstariji bosanski državni dokument, već i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod južnoslavenskih naroda. Bosančica je i samim izgledom veoma prepoznatljiva i autentična ali i dosta komplikovana.
U srednjem vijeku na ovim područjima počinje prva pismenost. Nije poznato kada tačno počinje pismenost na području Bosne i Hercegovine, ali se smatra da je postojala i prije 12. vijeka i da je vjerovatno bila pisana na sva četiri tada prisutna pisma: grčkom, latinskom, glagoljicom i ćirilicom.
Glagoljica
Prije nego što počnemo o tome kako je nastala glagoljica bitno je spomenuti zašto je ona zapravo nastala, te kolika je bila potreba za njenim nastankom.
„ Prije Slaveni ne imahu, no crtama i rezama brojahu i gatahu, budući još pagani. Krstivši se, rimskim i grčkim pismenima bijahu prisiljeni pisati slavensku riječ bez pravila“
Ovo su bile riječi koje je zapisao Crnorizac Hrabar, jedan od prvih slavenskih pisaca, u desetom stoljeću. Tek u devetom stoljeću učena prača Metodije i Ćirilo počinju širiti pismenost među Slavenima. Metodije i Ćirilo su porijeklom bili Grci, a njih je poslao bizantski car Mihailo III knezu Ratislavu kako bi Slavene uveli u kršćansku vjeru. Da bi se osoba uvela u vjeru ona mora biti pismena, stoga za potrebe misije Ćirilo je sastavio prvo slavensko pismo, zvano glagoljica. Nakon toga Ćirilo je napisao i prvu slavensku knjigu, koja je rukom prepisivan. Prva slavenska knjiga je sadržavala prijevod pojednih djelova Evanđelja. Glagoljica je dosta sličila grčkim slovima no Ćirilo se poslužio onim slavenskim narječjem koje je u djetinstvu naučio u područiju Makedonije. Tada su razlike među slavenskim jezicima bile neznatne te su sva plemena mogla razumjeti to narječje. Ishod ove činjenice je nastanak staroslavenskog jezika, prvog književnog jezika slavena. Od Istre do Rusije svi su pisali staroslavenskim jezikom. „Mnoga djela su napisana na glagoljici, kao npr. Baščanska ploča koja se danas nalazi u Hrvatskoj“.
Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na ostrvu Krk, a nastala je početkom 12. soljeća. Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je štampana u Kosinju u Lici.
Ćirilica
Prvo slavensko pismo nastalo u devetom stoljeću je bila glagoljica. Međutim samo par decenija nakon nastanka glagoljice učenici Ćrila formiraju novo pismo, koje su, po svom učitelju nazvali ćirilica. Ćirilica je također sastavljena prema jednom tipu grčkihslova tzv. Ustavnom pismu. Ćirilica je postepeno potisnula glagoljicu te i danas preovladava kod Bugara, Makedonaca, Srba i Rusa. U Bosni je ćirilica također brzo zamjenila glagoljicu, ali je dobila posebne katakteristike, pa se nazvala bosančicom o kojoj ćemo poslje govoriti. Kod Hrvata glagoljica se dugo zadržala, pogotovo u sjeverozapadnom predjelu, gdje su se htvaski svećenici zvani glagoljaši nastojali oduprjeti uticaja stranih svećenika tako što su koristili glagoljicu. Ćirilica je i danas veoma priznato pismo širom svijeta, mnoga djela su napisana ovim pismom...
Bosančica
Bosančica je autentično i posebno pismo nastalo u Bosni te u okolnim krajevima. Veoma speciifično pismo za koje možemo reći da je posebna vrsta ćirilice. Od velikog značaja za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Mnogi je zovu i bosanska ćirilica, bosanica te begovica. Begovi su pisali bosančicom kako bi iskazali svoju pismenost što objašnjava naziv begovice. Najstariji spomenik pisan bosančicom je Humačka ploča koja je nastala u desetom soljeću, također i Povelja Kulin bana je pisana bosančicom. Povelja Kulina bana nije samo najstariji bosanski državni dokument, već i jedan od najstarijih državnih dokumenata kod južnoslavenskih naroda. Bosančica je i samim izgledom veoma prepoznatljiva i autentična ali i dosta komplikovana.